Zdravlje i liječenje građana s razlogom uvijek privlači veliku pažnju javnosti i medija. Naučili smo da radimo pod pritiskom i da svi problemi s kojima se suočavamo, imaju dodatnu težinu jer se radi o zdravlju i životima građana. Upravo zbog toga ulažemo ogromne napore da riješimo brojne probleme, od kojih smo veliku većinu naslijedili, a s kojima se svakodnevno suočavamo.

Mnogi problemi s kojima se suočavamo zahtijevaju koordinirani angažman većeg broja zdravstvenih institucija, ali i izvršnih i zakonodavnih organa. Ovo se posebno odnosi na izmjene zakona po pitanju javnih nabavki i drugih oblasti koji nam otežavaju neometano djelovanje. Loša zakonodavna rješenja u kombinaciji s neodgovornim kompanijama nam stvaraju probleme po pitanju pravovremene nabavke aparata, lijekova i drugih potrepština bez kojih ne možemo na odgovarajući način i pravovremeno pružati sve usluge građanima. Dovoljno je da pogledamo šta se dešava s dugotrajnim procesom pokušaja nabavke akceleratora u Tuzli, kao i kakve posljedice višekratno obaranje tendera ima na onkološke pacijente. Na sreću postoje i odgovorne kompanije i dobavljači koji ne samo da svoj posao obavljaju profesionalno, već pomažu nam da ne dođemo u situaciju da nam birokratske procedure i neodgovornost određenih aktera budu važnije od zdravlja pacijenata.

Pitanje nabavke lijekova je posebno problematično jer smo mi mala država koja zbog male potrošnje nema prioritet u nabavkama lijekova koji nedostaje svugdje u svijetu, u taj proces su uključene brojne institucije koje još uvijek nisu dovoljno koordinirane, jer se radi o komplikovanim i riskantnim procesima javnih nabavki, kod kojih često brzina i uspješnost nabavke ovisi o dobroj volji dobavljača koji žalbama mogu ugroziti brojne procese.

Prethodnih dana se u medijima pisalo o nedostatku citostatika i s tim u vezi se želimo informirati javnost da je preko 95% citostatika dostupno našim pacijentima u svim kliničkim centrima FBiH,  dok se za trenutno nedostajuće cistostatike očekuje isporuka tokom ovog mjeseca. Do kašnjenja u isporuci nekoliko citostatika je došlo zbog problema u proizvodnji ili uvozu u BiH. Prema propisanim procedurama, za interventni uvoz neregistriranih lijekova potrebno je dobiti dozvolu za uvoz od Federalnog ministarstva zdravstva, kao i proći kontrolu serije u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva, što sve otežava i produžuje dostupnost u samim zdravstvenim ustanovama.

Ono što je važno da građani znaju je da životi onkoloških pacijenata nisu ugroženi zbog nedostatka pojedinih citostatika, jer ukoliko pacijentima nije dostupna zamjenska terapija, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, uz potvrdu apoteka kliničkih centara o nedostatku citostatika, svakom osiguraniku omogućava u relativno kratkom vremenu refundaciju novca za kupljene lijekove.

Poduzimamo sve mjere kako bi pacijentima bili dostupni svi potrebni lijekovi, a čemu govori i činjenica da trenutno nabavljamo više od 183 lijeka s liste Fonda solidarnosti. Unatoč globalnom poremećaju na tržištu lijekova, radimo sve što je u našoj moći da nabavimo sve ono što nam je potrebno za redovno obavljanje posla. Međutim, ne postoji institucija, a ni država koja u svakom trenutku ima sve potrebne lijekove i u kojoj ne postoje liste čekanja za komplicirane terapije. Zbog toga, molimo javnost i građane da imaju razumijevanja za trenutnu situaciju, da uvide da radimo na problemu rješavanja nedostatka određenih citostatika u svim kliničkim centrima u FBiH.

Sastanak predstavnika Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH i Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu uz učešće i Ministra zdravstva KS jasno pokazuje da smo svjesni postojanja problema i da smo opredijeljeni da uredimo sistem kako bismo više vremena mogli posvetiti liječenju i prevenciji zdravlja, a ne birokratskim preprekama.

Ono što vam možemo garantovati da ćemo dati sve od sebe da u što kraćem roku riješimo problem jer je većina nas doktori koji su svoj život posvetili liječenju pacijenata i spašavanju života naših građana. Nedostatak lijekova je globalni problem, koji u FBiH zahtjeva sustavno rješenje i posvećenost svih relevantnih institucija.

Obavještavamo vas da je Strateška platforma Strategije za mlade Federacije BiH do 2027. godine, koju je utvrdila Radna grupa, dostavljena Federalnom ministarstvu kulture i sporta, koje je pokrenulo proces javnih konsultacija koje će trajati do 3. maja 2024. godine.

U nastavku se nalazi link Federalnog ministarstva kulture i sporta na kome se nalazi Strateška platforma https://www.fmks.gov.ba/strateska-platforma-strategija-za-mlade-federacije-bosne-i-hercegovine-2024-2027/

Na ovom linku možete pronaći tekst Strategije i obrazac za javne konsultacije.

Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH redovno nabavlja i isporučuje prema zdravstvenim ustanovama lijekove prema Odluci o Listi lijekova fonda solidarnosti Federacije BiH. Lijekovi su uvršteni u više grupa lijekova, i to: citostatici, citostatici sa posebnim režimom propisivanja, imunosupresivi, lijekovi za liječenje hepatitisa C i B, multiple skleroze, hemodijalize, hemofilije, upalnih bolesti debelog crijeva, antiretrovirusni lijekovi, humani imunoglobulin, lijekovi za profilaksu respiratornog sincijalnog virusa, tuberkulostatici, te lijekovi sa posebnog programa.

Što se tiče nestašice nekoliko citostatika, prema Obavještenju sa stranice Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u privremenom/trajnom prekidu prometa je dva lijeka, ali istovremeno ti lijekovi nisu prijavljeni kao deficitarni u    zdravstvenim ustanovama.

S obzirom na to da postoje stalne promjene u snabdjevenosti lijekova, iz zdravstvenih ustanova nam dostavljaju informacije o deficitarnosti lijekova u tom trenutku. Po tim informacijama poduzimamo sve što je u našoj nadležnosti da otklonimo privremene prekide u snabdjevenosti. Trenutno postoji prekid u snabdjevenosti za citostatike za lijekove koji su u proceduri uvoza ili su na kontroli serije, što se nadamo da će biti otklonjeno u narednim danima.

U većini slučajeva postoje alternativna rješenja u primjeni terapije, s tim da u slučaju da ne postoji alternativa, odnosno zamjenski lijek, Zavod omogućava pacijentima pravo na refundaciju kupljenog lijeka, uz priloženu medicinsku dokumentaciju i potvrdu kliničkih apoteka da zdravstvena ustanova u tom trenutku nije imala lijek koji se nalazi u Odluci o Listi lijekova fonda solidarnosti Federacije BiH, a koja se financira sredstvima fonda solidarnosti Federacije BiH.

Nestašica pojedinih lijekova je problem na globalnom nivou, jer se i zemlje iz okruženja susreću s istim i to zbog problema u distribuciji, odnosno kašnjenja u isporuci od strane proizvođača/dobavljača zbog aktuelnih dešavanja u svijetu, procedura uvoza i kontrola.

Kontinuirano djelujemo i poduzimamo sve mjere koje u našoj nadležnosti kako bi osigurali dostupnost svih lijekova, koje nabavljamo za zdravstvene ustanove i pacijente kojima je odobreno korištenje ovih lijekova.

Direktori fondova zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko razgovarali su sa direktorom Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zoranom Tegeltijom o zajedničkoj inicijativi koja se odnosi na ukidanje/smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove.

Naime, ovu inicijativu fondova je nedavno razmatralo Vijeće ministara BiH, te je prosljeđena Upravi za indirektno oporezivanje na dalje razmatranje njene provodivosti. Tim povodom direktori fondova su gospodina Tegeltiju informirali o značaju ove inicijative za zdravstvene sustave, budući da fondovi izdvajaju ogromna sredstva za PDV prilikom nabavki lijekova, koja bi se mogla usmjeriti na unapređenje zdravstvene zaštite građana. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje, takođe, smatra da inicijativa jeste opravdana, te da je zajedno sa entitetskim vladama potrebno razmotriti najbolje rješenje. Jedna od varijanti Uprave za indirektno oporezivanje, a koja je prihvatljiva i za fondove zdravstvenog osiguranja, jeste da se razmotri da se PDV kojeg fondovi plaćaju na lijekove namjenski rasporedi na način da se u već zakonom definirane koeficijente za preraspodjelu sredstava prema entitetima, uključe i fondovi sa određenim postotkom. Na ovaj način osigurala bi se značajna sredstva koja bi fondovi mogli usmjeriti na dalja proširenja prava iz zdravstvenog osiguranja, uključujući financiranje novih terapija i dr.

Direktori fondova zdravstvenih osiguranja Srpske, FBiH i Brčkog, Dejan  Kusturić, Vlatka Martinović i Radomir Nikolić, zahvalili su gospodinu Tegeltiji što je pokazao razumijevanje za izazove sa kojima se suočavaju obavezna zdravstvena osiguranja u BiH i podršci koju je pružio za dalju realizaciju zajedničke inicijative.

Podsjećamo, krajem prošle godine fondovi su uputili zajedničku inicijativu nadležnim institucijama entiteta i BiH za ukidanje/smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva. U inicijativi je navedeno da je samo u zdravstvenom sustavu Republike Srpske u 2022. godini za PDV plaćeno više od 100 miliona KM, dok su troškovi po osnovu PDV-a u ustanovama u oblasti zdravstva Federacije BiH iznosili više od 164 miliona KM. Takođe, BiH je jedina zemlja u regiji koja ima jedinstvenu stopu PDV na lijekove i medicinska sredstva u iznosu od 17% i ona je najviša u regiji.

Vijeće ministara BiH je na 37. sjednici razmotrilo inicijativu za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva, te će je uputiti Upravnom odboru (UO) Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) da razmotri provedivost i o poduzetom informira Vijeće ministara.

Zajednička inicijativa Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta BiH usmjerena je na ukidanje/smanjenje PDV-a na lijekove i medicinska sredstva, odnosno na namjensko usmjeravanje sredstava  od neizravnih poreza po osnovi naplaćenog PDV-a na lijekove i medicinska sredstva na račune fondova zdravstvenih osiguranja u cilju financiranja zdravstvene zaštite osiguranih osoba.

Povodom navedene inicijative predsjedateljica Vijeća ministara BiH susrela se s Vlatkom Martinović, direktoricom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, koja se zahvalila na datoj podršci predsjedateljice Krišto i Vijeća ministara BiH inicijativi za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva.

Dr. Martinović je kazala kako je prihvaćanje ove inicijative iznimno važno za dugoročnu održivost zdravstvenog sustava i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite građana. Ukidanje/povrat PDV na lijekove i medicinska sredstva značajno bi financijski rasteretilo fondove zdravstvenih osiguranja, ali i građane Bosne i Hercegovine, što vjerujemo da je svima u interesu.

Predsjedateljica Krišto  istakla je spremnosti podrške u daljnjim procesima realizacije inicijative i ostalih aktivnosti  koji pridonose unapređenju zdravstvenog sustava i unapređenju zdravstvene zaštite građana BiH u cilju približavanja zdravstvenim sustavima Europske unije koji su središnji dio visoke razine socijalne skrbi u Europi koji pridonose društvenoj koheziji i društvenoj pravdi, kao i održivom razvoju.

Inicijativa je upućena i entitetskim vladama te Odjelu za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta BiH te nadležnim ministarstvima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se svake godine 01. prosinca/decembra od 1988. godine na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije. Tema Svjetskog dana AIDS-a 2023. godine je „Neka zajednice vode/prepustimo vodstvo zajednici“ (engl. Let communities lead), kako bi se obilježio ključni utjecaj koji su zajednice imale na oblikovanje odgovora na HIV, kao i globalno zdravlje u cjelini. Svjetski dan AIDS-a prilika je za promišljanje o dosadašnjem napretku, podizanje svijesti o izazovima koji ostaju za postizanje ciljeva okončanja AIDS-a do 2030. godine i mobilizaciju svih sudionika da zajednički udvostruče napore kako bi se osigurao uspjeh odgovora na HIV.

Sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS) je po život opasno zdravstveno stanje uzrokovano virusom humane imunodeficijencije (HIV). HIV napada imunološki sustav pacijenta i smanjuje njegovu otpornost na druge bolesti. Osnovna osobina bolesti je teško oštećenje imunološkog sustava, tj. nemogućnost da se taj sustav brani od štetnog djelovanja različitih bolesti. Tada se smanjuje broj leukocita u krvi, smanjen je broj limfocita u limfnim čvorovima i slezeni, smanjen je broj zrelih T limfocita te se smanjuje količina protutijela.

HIV se najčešće prenosi spolnim činom, miješanjem nekih od tjelesnih izlučevina oboljelog s onima zdravog čovjeka (sjemena tekućina, krv), s majke na dijete (u trudnoći) ili drugim dijelovima organizma u kojima je koncentracija ovog virusa velika. Može se zaraziti i korištenjem iste igle koja je prethodno zaražena, zatim transfuzijom, a kroz posteljicu zaražena majka prenosi bolest i na dijete. Zaražena majka može dijete zaraziti i dojenjem.

Mjere prevencije:

Najvažnija mjera kojom se rizik infekcije smanjuje na minimum jest izbjegavanje rizičnih oblika ponašanja. Potrebno je izbjegavati spolne odnose izvan veze temeljene na uzajamnom povjerenju, pravilno i redovito upotrebljavati prezervative, izbjegavati korištenje opojnih sredstava, odnosno liječiti ovisnost, koristiti mjere zaštite i zaštitnu opremu prilikom profesionalnog rukovanja krvlju i tjelesnim izlučevinama, te ako ste bili u riziku- testirati se. Mala je vjerojatnost da se HIV-om zarazite nekim nesretnim slučajem na koji niste mogli utjecati, a mnogo veća da infekciju dobijete zbog rizičnog ponašanja koje je rezultat vaše slobodne volje, mogućnosti izbora, ali i društvenih normi i pritisaka.

Ranim otkrivanjem infekcije omogućava se rani početak liječenja, a time i bolja prognoza za oboljelu osobu, te se smanjuje rizik za daljnji prijenos infekcije.

U Odluci o Listi lijekova federalnog fonda solidarnosti uvršteni su i antiretrovirusni lijekovi koji sprječavaju reprodukciju virusa i doprinose boljem stanju pacijenata. Na liječenju se u ovom trenutku nalazi 173 pacijenata i nema Liste čekanja.

ZZOiR FBiH plaća i usluge dobrovoljnog, anonimnog i besplatnog savjetovanja i testiranja na HIV/AIDS.

Zavod za javno zdravstvo FBiH, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, organizira edukativne, promotivne i preventivne aktivnosti kako bi se probudila svijest o javnozdravstvenom teretu ove globalno proširene bolesti. Ove aktivnosti će se održati u tržnom centru Mepas u Mostaru 01.12.2023. godine, te će se, prema ustaljenoj praksi, provoditi promocija preventivnih metoda zaštite od HIV infekcije kao i testiranje stanovništva na HIV.

Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije o socijalnom osiguranju

Razgovori organa za vezu Bosne i Hercegovine i Republike Sjeverne Makedonije

Na inicijativu Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, u periodu od 20. do 21.11.2023. godine, u Sarajevu, održani su razgovori organa za vezu iz oblasti zdravstvenog osiguranja Bosne i Hercegovine i Republike Sjeverne Makedonije, o primjeni Ugovora o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Makedonije.

Obzirom da su posljednji razgovori organa za vezu održani 2012. godine, dvije delegacije su razgovarale o brojnim pitanjima  od značaja za primjenu Ugovora, odnosno za pojednostavljenje procesa i omogućavanja osiguranim licima bolju dostupnost i efikasnije ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja  u državama ugovornicama.

Razgovaralo se o nadoknadi troškova pružene zdravstvene zaštite osiguranicima jedne države na teritoriji druge države, koja nije vršena duži niz godina, te je dogovoreno da se svi obračuni međusobno usaglase i u što kraćem roku izvrše plaćanja. Kroz primjenu Ugovora uočeni su određeni nedostatci u istom i iskazana je potreba za izmjenama i  dopunama postojećeg Ugovora, posebno u dijelu regulisanja situacije upućivanja osiguranih lica jedne države na ciljano liječenje u drugu državu ugovornicu.

Dogovoreni su određeni procesi i aktivnosti, kao i zajednički stavovi koji će unaprijediti procese u vezi sa primjenom Ugovora, te olakšati međusobnu komunikaciju i razumijevanje procesa između nadležnih nosilaca država ugovornica.

Konstatovano je obostrano zadovoljstvo održavanjem navedenih razgovora i postignutim zaključcima, a sve za dobrobit osiguranih lica država ugovornica.

Sporazum između Bosne i Hercegovine i SR Jugoslavije o socijalnom osiguranju

Razgovori organa za vezu Bosne i Hercegovine i Crne Gore

Na inicijativu Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, u periodu 15. i 16.11.2023. godine, u Podgorici, održani su razgovori organa za vezu za oblast zdravstvenog osiguranja Bosne i Hercegovine i Crne Gore o primjeni Sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i SR Jugoslavije, a koji se odnosi i na Crnu Goru i na R.Srbiju.

Posljednji razgovori održani su 2005. godine i to između delegacija Bosne i Hercegovine i tadašnje zajednice R Srbije i Crne Gore. Postupak za zaključivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Crne Gore pokrenut je 2011. godine, koji nažalost još uvijek nije okončan.

Delegacije su razgovarale o brojnim pitanjima od značaja za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranih lica jedne države ugovornice na teritoriji druge države ugovornice, te razjasnili određene nedoumice koje se pojavljuju kod provedbe Sporazuma od strane nadležnih nosilaca. Posebna pažnja usmjerena je na  okončanje međusobnih obračuna nadoknade pružene zdravstvene zaštite osiguranim licima jedne države na teritoriji druge države ugovornice. Također, inicirane su i dogovorene buduće aktivnosti koje će unaprijediti procese u vezi sa primjenom Sporazuma, te olakšati međusobnu komunikaciju.

Dogovoreno je da se izvrše izmjene postojećih obrazaca u dijelu oznake i naziva obrazaca, bez izmjena sadržine istih, obzirom da obrasci nose naziv Srbija i Crna Gora, a Crna Gora je samostalna država od 2006.godine.

Dogovoreno je da se pristupi izradi novog Dogovora o metodologiji izračuna visine mjesečnih paušalnih troškova.

Konstatovano je obostrano zadovoljstvo održavanjem navedenih razgovora i postignutim dogovorima, a sve u cilju unaprjeđenja saradnje i  lakšeg pristupa i dostupnosti zdravstvenoj zaštiti osiguranika jedne države na teritoriji druge države.

Fondovi zdravstvenih osiguranja u Bosni i Hercegovini, točnije Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine i Fond zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta, danas su potpisali zajedničku inicijativu za ukidanje/smanjenje PDV-a na lijekove i medicinska sredstva ili da se sredstva prilikom raspodjele prihoda od indirektnih poreza po osnovu naplaćenog PDV-a na lijekove i medicinska sredstva namjenski usmjere na račune fondova zdravstvenih osiguranja u cilju financiranja zdravstvene zaštite osiguranih osoba. Ova inicijativa biti će upućena svim nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini.

U inicijativi koju su potpisali direktor FZO RS Dejan Кusturić, ravnateljica Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranja FBiH Vlatka Martinović i direktor FZO Brčko Distrikta Radomir Nikolić,  navodi se da je BiH jedina zemlja u regionu koja ima jedinstvenu stopu PDV na lijekove i medicinska sredstva u iznosu od 17%, za razliku od Hrvatske i Makedonije gdje je  poreska stopa na lijekove 5%, u Sloveniji 9,5%,  i u Srbiji 10%.  Кoliko je to veliko opterećenje za fondove pokazuje i podatak da je samo u zdravstvenom sustavu Republike Srpske u prošloj godini za PDV plaćeno više od 100 miliona КM, što je gotovo jednako dvogodišnjim troškovima lijekova na recept. Također, troškovi po osnovu PDV-a u ustanovama u oblasti zdravstva Federacije BiH u 2022. iznosili su više od 164 miliona КM. Кada se promatra period od kada je usvojen Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH, točnije od 2006. do 2022. godine, troškovi zdravstvenog sustava FBiH iznosili su više od 1,8 milijardi КM. Кada je riječ o Fondu zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta, samo za lijekove na recept u prošloj godini, Fond je imao troškove PDV-a oko dva miliona КM, odnosno 5 % od ukupnih troškova zdravstvenog osiguranja na godišnjoj razini.

Napominjemo da se u inicijativi traži da se ukine ili smanji PDV na lijekove i medicinska sredstva ili da se omogući povrat PDV na račun fondova zdravstvenih osiguranja u cilju financiranja zdravstvene zaštite osiguranih osoba. Naime, prema članku Zakona o porezu na dodatnu vrijednost Bosne i Hercegovine fondovi/zavodi zdravstvenih osiguranja i zdravstvene ustanove su izuzete od obveze plaćanja PDV-a na medicinske usluge i usluge pružanja zdravstvene zaštite, ali su obvezni da plaćaju PDV na lijekove, medicinska sredstva i opremu koja se i nabavlja u cilju liječenja osiguranih osoba i to po stopi od 17 %. To je dovelo do značajnog povećanja troškova pružanja zdravstvenih usluga, koji opterećuju poslovanje svih ustanova u zdravstvenom sustavu Bosne i Hercegovine.

Dakle, u proteklom razdoblju od stupanja na snagu Zakona o PDV-u pa do danas na ovaj problem su u više navrata ukazivali svi zavodi zdravstvenih osiguranja i zdravstvene ustanove, ali nije bilo konkretnih aktivnosti vezanih za ovu tematiku. Tako da je i na sastanku direktora zavoda i fondova zdravstvenih osiguranja u BiH održanog u travnju ove godine ponovo aktualizirano pitanje troškova nastalih po osnovu uplate PDV-a na sve robe i usluge koje plaćaju zavodi/fondovi zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove, te ponovljeno da se uputi zahtjev svim nadležnim institucijama za rješavanje navedenog pitanja.

Imajući u vidu da je Zakon o PDV-u zakon koji je donesen na razini BiH fondovi zdravstvenih osiguranja u inicijativi navode da bi prilikom raspodjele prihoda od indirektnih poreza, a po osnovu naplaćenih sredstava PDV-a po osnovu nabavki lijekova, medicinskih materijala, opreme i drugih roba koje nabavljaju zdravstvene ustanove, trebalo namjenski rasporediti na entitetske proračune srazmjerno visini naplaćenih sredstava, a iz entitetskih proračuna da se sredstva usmjere na zavode/fondove zdravstvenog osiguranja u svrhu financiranja usluga zdravstvene zaštite.

Također, u cilju dugoročne održivosti zdravstvenog sustava, te unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite građana, u ovoj inicijativi je istaknuto da je  hitno potrebno da se razmotri ukidanje ili smanjenje PDV na lijekove i medicinska sredstva po ugledu na druge zemlje. Smanjenje  PDV-a na lijekove i medicinska sredstva značajno bi financijski rasteretilo fondove zdravstvenih osiguranja, ali i građane Bosne i Hercegovine, što je vjerujemo svima u interesu.

„Zbog toga, još jednom apeliramo da razmotrite inicijative fondova/zavoda koje se odnose na povrat PDV-a ili na ukidanje ili smanjenje PDV na lijekove i medicinska sredstva, jer bi to značilo da će građani Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko u konačnici imati još bolju i dostupniju zdravstvenu zaštitu“, navodi se u zajedničkoj inicijativi koja će biti upućena nadležnim institucijama.

Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH

Fond zdravstvenog osiguranja RS

Fond zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta

Svjetski dan borbe protiv hepatitisa  se obilježava 28. srpnja/jula svake godine u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokavana virusima A, B, C, D i E. Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov.

Svjetski dan hepatitisa obilježava se na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje virusa hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

Tema kampanje Svjetskog dana borbe protiv hepatitisa 2023. godine je „Hepatitis ne može čekati!“

Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u okviru svojih nadležnosti oboljelim od virusnog hepatitisa B i C u Federaciji BiH, omogućava financiranje i nabavku lijekova za liječenje ove bolesti.

Trenutno je omogućeno liječenje hepatitisa B za 786 pacijenata na području FBiH, dok je ZZOiR FBiH osigurao nabavku i financiranje pet lijekova za hepatitis B i C.