Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je, na 28. redovitoj sjednici, održanoj 22. jula/srpnja 2022. godine, donijelo Odluku o ratifikaciji Ugovora između Bosne i Hercegovine i Češke Republike o socijalnom osiguranju  i Odluku o ratifikaciji  Administrativnog sporazuma o provedbi  Ugovora o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Češke Republike, koji su  potpisani 18. maja/svibnja 2021. godine u Sarajevu.

Navedeni akti  su  objavljeni  u “Službenom glasniku BiH- Međunarodni ugovori”, br. 8/22, a nakon razmjene instrumenata o potvrđivanju dvaju država, isti se provode od 1.ožujka/marta 2023 godine.

U cilju pripreme za provedbu ugovora u oblasti zdravstvenog osiguranja održani su pregovori između organa za vezu  Bosne i Hercegovine i Češke Republike, od 20 -22.3.2023 god. u Pragu, Češka. Tijekom pregovora postignuta je suglasnost o sadržaju tiskanica  potrebnih za provođenje Ugovora. Na inicijativu češke strane, radi ostvarenja prava čeških osiguranika, bosanskohercegovačka strana izrazila je spremnost da zaključi sporazum o važenju Evropske kartice zdravstvenog osiguranja tijekom  privremenog boravka na teritoriji Bosne i Hercegovine na jednom od slijedećih sastanaka. Obje strane izrazile su zadovoljstvo što je cijeli sastanak protekao u atmosferi otvorene suradnje i međusobnog uvažavanja .

Sve upute za ostvarivanje prava sukladno ovom ugovoru moći ćete uskoro pronaći na našoj internetskoj stranici.

Rijetki su mnogi. Rijetko je jako. Rijetki su ponosni.

U svijetu postoji od 5000 do 7000 poznatih rijetkih bolesti, a pogađaju oko 20 milijuna ljudi u Europi, dok su velika većina oboljelih djeca. Europska unija bolest smatra rijetkom kada pogađa manje od 1 na 2000 građana. Rijetke bolesti trenutno pogađaju 3,5% – 5,9% svjetske populacije. 72% rijetkih bolesti genetski su uvjetovane, dok su druge posljedica infekcija, alergija i okolišnih uzroka. Rijetke bolesti karakterizira široka raznolikost simptoma i znakova koji se razlikuju ne samo od bolesti do bolesti, već i od pacijenta do pacijenta koji boluju od iste bolesti.

Zbog rascjepkanosti znanja o rijetkim bolestima i malog broja pacijenata oboljelih od ovih bolesti potrebna je međunarodna suradnja i solidarnost.

Međunarodni dan rijetkih bolesti podiže svijest o 300 milijuna ljudi koji žive s rijetkim bolestima diljem svijeta te njihovim obiteljima i skrbnicima. Dugoročni cilj kampanje Međunarodnog dana rijetkih bolesti je postizanje jednakog pristupa dijagnozi, liječenju, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te socijalnim mogućnostima za osobe pogođene rijetkom bolešću. Ovaj dan prilika je za zagovaranje liječenja rijetkih bolesti kao prioriteta ljudskih prava na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini dok radimo na inkluzivnijem društvu. Dan rijetkih bolesti izvrstan je primjer kako se napredak nastavlja, s događajima koji se održavaju diljem svijeta svake godine.

Od svog osnutka 2008. godine, Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se svake godine 28. veljače/februara (ili 29. u prijestupnoj godini). Međunarodni dan rijetkih bolesti osnovali su i koordiniraju EURORDIS i 65+ nacionalnih saveza partnera organizacije pacijenata.

Pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH djeluje Povjerenstvo/Komisija za oboljenja kod djece izuzetno rijetkih patologija, odnosno oboljenja sa niskom incidencom (jedan od milion stanovnika), ukoliko se radi o jedinoj bolesti, odnosno ukoliko bi liječenje u inozemstvu dovelo do potpunog izlječenja.

Međunarodni dan djece oboljele od raka globalna je kampanja s ciljem podizanja svijesti o raku u dječjoj dobi i izražavanja podrške djeci i adolescentima oboljelima od raka, preživjelima i njihovim obiteljima. Ovaj događaj pokrenula je 2002. godine organizacija Childhood Cancer International, koju čini globalna mreža 183 roditeljske organizacije, udruge preživjelih od raka u djetinjstvu, grupe za podršku raku u djetinjstvu i društva za borbu protiv raka, u više od 94 zemlje, na 5 kontinenata. Osnovna prava za svu djecu s dijagnozom raka uključuju: pravo na ranu i pravilnu dijagnozu, pravo na pristup esencijalnim lijekovima koji spašavaju život, pravo na odgovarajuće i kvalitetno liječenje, te pravo na daljnju skrb, usluge i održive mogućnosti za život za preživjele.

Svjetska inicijativa za borbu protiv raka u djetinjstvu ima za cilj eliminirati svu bol i patnju djece koja se bore protiv raka i postići najmanje 60% preživljavanja za svu djecu s dijagnozom raka diljem svijeta do 2030. godine, čime bi se spasilo preko milijun dječjih života tijekom sljedećeg desetljeća.

„Bolje preživljavanje je ostvarivo #krozsveruke“, slogan je trogodišnje kampanje Međunarodnog dana djece oboljele od raka (2021-2023), koja je posebno usmjerena na podršku djeci i adolescentima oboljelim od raka, njihovoj hrabrosti i otpornosti.

Drvo života čiju krošnju čine otisci ruku je logo kampanje, a predstavlja stope preživljavanja djece oboljele od raka na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou i zajedničko angažiranje na prevenciji, tretmanu i unapređenju kvaliteta života djece.

Drvo života je univerzalni simbol rasta i obnove, kojim se šalje poruka da je rak u djetinjstvu izlječiv, ako zajednički djelujemo kompetentno, adekvatno, pravovremeno i odlučno.

Vrlo je važno bolest otkriti u što ranijem stadijumu i prepoznati upozoravajuće znake kod djece kao što su: bljedilo, modrice ili krvarenje, čvorići ili otekline- posebno ako su bezbolni i bez prateće temperature ili nekih drugih znakova infekcije, neobjašnjiv gubitak na težini ili groznica, dugotrajan kašalj ili kratak dah, noćno znojenje, promjene u predjelu očiju- bijele mrlje u oku, iznenadno razroko gledanje, sljepoća, modrice, ispupčenost očne jabučice, otekline u predjelu trbuha, na glavi ili vratu, u udovima, testisima, žljezdama, glavobolja, posebno ako je jaka i dugotrajna, povraćanje (naročito rano ujutro ili uz pogoršanje tijekom dana), bolovi u kostima, zglobovima, leđima, prijelomi, otekline nastale bez udarca ili bez znakova infekcije.

Nedostatak dijagnoze, pogrešna dijagnoza ili odgođena dijagnoza, prepreke pristupu zdravstvenoj zaštiti i odgovarajućoj njezi te odustajanje od tretmana, razlozi su niske stope preživljavanja.

Federalnim fondom solidarnosti pacijentima s područja Federacije BiH osigurano je financiranje liječenja različitih vrsta raka kod djece, kao i usluge liječenja oboljenja iz dječje onkologije u inozemstvu.

Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače/ februara. Ovaj svjetski dan utemeljio je papa Ivan Pavao II. posebnim pismom datiranim 13. svibnja/maja 1992. godine i naslovljenim na kardinala Fiorenza Angelinija, predstojnika Papinskog vijeća za pastoral zdravstvenih djelatnika. Kao cilj toga dana naznačena je želja da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb.

Tema Svjetskog dana bolesnika 2023. godine je “stati uz one koji pate na putu milosrđa”.

Glavni ciljevi Svjetskog dana bolesnika su sljedeći:

Podizanje svijesti: Svjetski dan bolesnika prilika je za podizanje svijesti o izazovima s kojima se suočavaju oni koji žive s bolešću i invaliditetom te za promicanje važnosti podrške i skrbi za one koji su bolesni.

Pružanje podrške: Dan služi kao način pružanja nade i utjehe onima koji pate od bolesti i pružanja osjećaja zajednice i podrške onima koji su često izolirani i sami.

Odavanje priznanja zdravstvenim radnicima: Svjetski dan bolesnika vrijeme je za slavljenje postignuća i doprinosa onih koji rade u zdravstvu, uključujući liječnike, medicinske sestre i njegovatelje. Ovi pojedinci igraju ključnu ulogu u promicanju zdravlja i dobrobiti, te je važno prepoznati i priznati njihov naporan rad i predanost.

Poticanje na djelovanje: Dan služi kao poziv na djelovanje za rješavanje izazova s kojima se suočavaju oni koji žive s bolestima, uključujući siromaštvo, nedostatak pristupa resursima i diskriminaciju, te za rad na poboljšanju kvalitete života za one koji su bolesni.

Promicanje zdravlja i dobrobiti: Svjetski dan bolesnika podsjetnik je na našu obvezu pružanja podrške i brige za one koji su bolesni i rada na promicanju zdravlja i dobrobiti svih pojedinaca.

Svjetski dan borbe protiv raka obilježavano 04. veljače/februara. To je vrijedna  globalna inicijativa pokrenuta od strane Unije za međunarodnu kontrolu raka koja se obilježava s ciljem podizanja svijesti, poboljšanjem razine informiranosti i poticanja osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.

Rak je, uz kardiovaskularne bolesti, vodeći globalni javnozdravstveni problem te predstavlja znatan zdravstveni, ekonomski i društveni teret većini zemalja diljem svijeta, pa tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Rak može biti uzrokovan nizom različitih čimbenika i, kao i kod mnogih drugih bolesti, većina karcinoma rezultat je izloženosti nizu različitih čimbenika. Neki od čimbenika rizika su: alkohol, prekomjerna tjelesna težina, neuravnotežena prehrana, tjelesna neaktivnost, duhan, ionizirajuće zračenje, genetska predispozicija, narušen imunološki sustav, kancerogene tvari, infekcije, opasnosti na radnom mjestu.

Postoje ključni znakovi i simptomi na koje treba obratiti pozornost, uključujući: neuobičajene kvržice ili otekline, epizode dugotrajnog kašlja kao i nedostatak zraka ili poteškoće s gutanjem, promjene u navici pražnjenja crijeva, neočekivano krvarenje, neobjašnjivi gubitak težine, neobjašnjiva ili trajna bol, novi madež ili promjene na madežu, komplikacije s mokrenjem, neuobičajene promjene na dojkama, gubitak apetita, ranica ili čir koji ne zacjeljuje, uporna ili bolna žgaravica ili probavne smetnje, jako noćno znojenje.

Prevencija određenih vrsta raka također može biti učinkovita putem cijepljenja protiv virusa hepatitisa B (HBV) i humanog papiloma virusa (HPV), pomažući u zaštiti od raka jetre odnosno raka vrata maternice.

Općenite vrste liječenja uključuju: kiruršku operaciju, kemoterapiju, radioterapiju, hormonsku terapiju, imunoterapiju i gensku terapiju.

Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja zadužen je za nabavku citostatika sukladno Odluci o listi lijekova Fonda solidarnosti koju donosi Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva. U protekloj 2022 godini ukupno je liječeno 12.500 pacijenata na teret fonda solidarnosti, a za liječenje je izdvojeno 82,75 mil. KM. Najveći broj oboljelih, odnosno liječenih pacijenata, je od raka dojke i pluća, te je najveća lista čekanja upravo za ova oboljenja.

Također su, kroz fond solidarnosti, uz nabavku citostatika, osigurane usluge iz područja onkologije u koje su uključena liječenja oboljenja- stanja dječje onkologije (troškovi zdravstvenih usluga za liječenje u inozemstvu i troškovi prijevoza djece u inozemstvo), tipizacija tkiva za transplantaciju koštane srži, nuklearna medicina ( terapija Ca štitnjače i Ca kostiju), kao i PET/CT dijagnostika.

Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ECAC-a je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje, a pridržavajući se „12 koraka za smanjenje rizika od raka“.

„12 koraka za smanjenje rizika od raka“:

1. Nemojte pušiti. Ne uživajte duhanske proizvode.
2. Nemojte dopustiti pušenje u svom domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.
3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
4. Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
5. Hranite se zdravo.
6. Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.
7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.
8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.
9. Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.
10. Za žene: dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete. Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije.
11. Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv hepatitisa B i humanog papiloma virusa.
12. Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka: debelog crijeva, dojke i vrata maternice.

Naglasak je na ulozi svakog pojedinca – svatko od nas može nekako doprinijeti u borbi protiv raka.  Svi možemo svojim djelovanjem doprinijeti zajedničkom cilju – smanjenju broja prerane smrti od raka.

Poštovani osiguranici,

Postupajući po zahtjevima za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u dijelu koji se odnosi na lijekove i usluge koji/e se financiraju iz sredstava fonda solidarnosti, primjećeno je da neki od Vas dostavljaju kopije bankovne kartice kao dokaz o broju transakcijskog računa otvorenog kod banke.

Ovom prilikom Vas upućujemo da uz svoje zahtjeve dostavljate samo broj transakcijskog računa otvorenog kod banke odnosno potvrdu o transakcijskom računu izdanu od banke, a ne kopiju bankovne kartice – pogotovo ne kopiju obje strane kartice, sve u cilju zaštite osobnih podataka i Vas samih.

Napominjemo da Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine neće snositi odgovornost u slučaju eventualne zlouporabe podataka sa bankovnih kartica koje su dostavljene uz zahtjeve osiguranika.

Dodatne informacije možete dobiti putem mail-a info@zzofbih.ba ili na broj 033/728-715.

S poštovanjem,

Stručna služba Zavoda

Vlada Federacije BiH je Zaključkom V. broj 1273/2022 01.09.2022. na 329. sjednici, prihvatila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o donošenju Smjernica za smanjenje potrošnje energije i energenata u Federaciji BiH, kojom se upozorava na važnost promjene ponašanja i racionalnog korištenja energije i energenata.

Ovo su interventne smjernice sačinjene po uzoru na paket dokumenata Evropske komisije od 20.7.2022. godine, te plana REPower Evropske unije.
Smjernice se sastoje od mjera koje mogu preduzeti građani, javni sektor, preduzetnici i energetski subjekti, a po karakteru mogu biti kratkoročne i dugoročne mjere.

U nastavku objavljujemo Informaciju o donošenju Smjernica za smanjenje potrošnje energije i energenata u Federaciji Bosne i Hercegovine i Smjernice za smanjenje potrošnje energije i energenata u Federaciji BiH donesene od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Informacija-o-donosenju-smjernice-za-smanjenje-potrosnje-u-fbih_cro

Smjernice-za-smanjenje-potrošnje-energije-i-energenata-u-fbih_cro

Svjetski dan borbe protiv hepatitisa  se obilježava 28. srpnja svake godine u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upana bolest jetre uzrokavana virusima A, B, C, D i E. Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov.

Svjetska zdravstvena organizacija ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti. Svjetski dan hepatitisa obilježava se na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje virusa hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

„Ne mogu čekati!“ je tema kampanje Svjetskog dana borbe protiv hepatitisa 2022. godine. Ova će tema istaknuti potrebu za ubrzanjem borbe protiv virusnog hepatitisa i važnost testiranja i liječenja ljudi kojima je to potrebno. Kampanja će pojačati glasove ljudi pogođenih virusnim hepatitisom pozivajući na hitnu akciju i okončanje stigme i diskriminacije.

Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u okviru svojih nadležnosti oboljelim od virusnog hepatitisa B i C u Federaciji BiH, omogućava financiranje i nabavku lijekova za liječenje ove bolesti.

Trenutno je omogućeno liječenje hepatitisa B za 703 pacijenata na području FBiH, dok je ZZOiR FBiH osigurao nabavku i financiranje pet lijekova za hepatitis B i C.

Lijekovi za liječenje hepatitisa C napravili su revolucionarna iskorak jer je infektivno oboljenje postalo izlječivo za 8-12 tjedana.

U razdoblju od 2005. do 2021. godine, broj liječenih pacijenata koji su koristili lijekove za hepatitis B i C je 7293, dok je broj pruženih usluga dijagnosticiranja oboljelih od hepatitisa B i C 8893.