Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se svake godine 01. prosinca/decembra od 1988. godine na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije. Namjera koja se ovim danom nastoji ispuniti jest podizanje svijesti javnosti o toj bolesti kako bi se smanjila diskriminacija oboljelih, iskazala solidarnost s oboljelima i njihovim obiteljima, te skrenula pažnja na sve opasnosti koje mogu biti posljedica rizičnog ponašanja.

Sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS) je po život opasno zdravstveno stanje uzrokovano virusom humane imunodeficijencije (HIV). HIV napada imunološki sustav pacijenta i smanjuje njegovu otpornost na druge bolesti.

Sindrom stečene imunodeficijencije je bolest ljudskog imunološkog sustava. Osnovna osobina te bolesti je teško oštećenje imunološkog sustava, tj. nemogućnost da se taj sustav brani od štetnog djelovanja različitih bolesti. Tada se smanjuje broj leukocita u krvi, smanjen je broj limfocita u limfnim čvorovima i slezeni, smanjen je broj zrelih T limfocita te se smanjuje količina protutijela.

HIV se najčešće prenosi spolnim činom, miješanjem nekih od tjelesnih izlučevina oboljelog s onima zdravog čovjeka (sjemena tekućina, krv), s majke na dijete (u trudnoći) ili drugim dijelovima organizma u kojima je koncentracija ovog virusa velika. Može se zaraziti i korištenjem iste igle koja je prethodno zaražena, zatim transfuzijom, a kroz posteljicu zaražena majka prenosi bolest i na dijete. Zaražena majka može dijete zaraziti i dojenjem.

Mjere prevencije:

Najvažnija mjera kojom se rizik infekcije smanjuje na minimum jest izbjegavanje rizičnih oblika ponašanja. Potrebno je izbjegavati spolne odnose izvan veze temeljene na uzajamnom povjerenju, pravilno i redovito upotrebljavati prezervative, izbjegavati korištenje opojnih sredstava, odnosno liječiti ovisnost, koristiti mjere zaštite i zaštitnu opremu prilikom profesionalnog rukovanja krvlju i tjelesnim izlučevinama, te ako ste bili u riziku- testirati se.

Mala je vjerojatnost da se HIV-om zarazite nekim nesretnim slučajem na koji niste mogli utjecati, a mnogo veća da infekciju dobijete zbog rizičnog ponašanja koje je rezultat vaše slobodne volje, mogućnosti izbora, ali i društvenih normi i pritisaka.

Ranim otkrivanjem infekcije omogućava se rani početak liječenja, a time i bolja prognoza za oboljelu osobu, te se smanjuje rizik za daljnji prijenos infekcije.

U Odluci o Listi lijekova federalnog fonda solidarnosti uvršteni su i antiretrovirusni lijekovi koji sprječavaju reprodukciju virusa i doprinose boljem stanju pacijenata. Na liječenju se u ovom trenutku nalazi 169 pacijenata. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nastoji preduzeti sve mjere da u narednoj godini ne bi došlo do nestašice terapije za pacijente. Trenutno Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja raspolaže dovoljnom količnom Antiretroviralne terapije za naredni period, za trenutni broj pacijenata i preduzima sve mjere da ne bi došlo do nestašice terapije, jer je u zadnje vrijeme došlo do naglog skoka oboljelih.

Vlada Federacije BiH je Zaključkom V. broj 1273/2022 01.09.2022. na 329. sjednici, prihvatila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o donošenju Smjernica za smanjenje potrošnje energije i energenata u Federaciji BiH, kojom se upozorava na važnost promjene ponašanja i racionalnog korištenja energije i energenata.

Ovo su interventne smjernice sačinjene po uzoru na paket dokumenata Evropske komisije od 20.7.2022. godine, te plana REPower Evropske unije.
Smjernice se sastoje od mjera koje mogu preduzeti građani, javni sektor, preduzetnici i energetski subjekti, a po karakteru mogu biti kratkoročne i dugoročne mjere.

U nastavku objavljujemo Informaciju o donošenju Smjernica za smanjenje potrošnje energije i energenata u Federaciji Bosne i Hercegovine i Smjernice za smanjenje potrošnje energije i energenata u Federaciji BiH donesene od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

informacija-o-donosenju-smjernice-za-smanjenje-potrosnje-u-fbih_bosdocx

smjernice-za-smanjenje-potrošnje-energije-i-energenata-u-fbih_bosdocx

Svjetski dan borbe protiv hepatitisa  se obilježava 28. jula svake godine u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa. Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upana bolest jetre uzrokavana virusima A, B, C, D i E. Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C, još uvijek predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov.

Svjetska zdravstvena organizacija ovu inicijativu uvrstila je među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti. Svjetski dan hepatitisa obilježava se na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje virusa hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

„Ne mogu čekati!“ je tema kampanje Svjetskog dana borbe protiv hepatitisa 2022. godine. Ova će tema istaknuti potrebu za ubrzanjem borbe protiv virusnog hepatitisa i važnost testiranja i liječenja ljudi kojima je to potrebno. Kampanja će pojačati glasove ljudi pogođenih virusnim hepatitisom pozivajući na hitnu akciju i okončanje stigme i diskriminacije.

Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u okviru svojih nadležnosti oboljelim od virusnog hepatitisa B i C u Federaciji BiH, omogućava financiranje i nabavku lijekova za liječenje ove bolesti.

Trenutno je omogućeno liječenje hepatitisa B za 703 pacijenata na području FBiH, dok je ZZOiR FBiH osigurao nabavku i financiranje pet lijekova za hepatitis B i C.

Lijekovi za liječenje hepatitisa C napravili su revolucionarna iskorak jer je infektivno oboljenje postalo izlječivo za 8-12 tjedana.

U razdoblju od 2005. do 2021. godine, broj liječenih pacijenata koji su koristili lijekove za hepatitis B i C je 7293, dok je broj pruženih usluga dijagnosticiranja oboljelih od hepatitisa B i C 8893.