Svjetski dan moždanog udara 29.10.2022. godine

Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. listopada/oktobra. Cilj je upozoriti javnost o važnosti preventivnih aktivnosti i promociji zdravog životnog stila, pravovremenog liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar, senzibilizirati širu javnost o čimbenicima rizika moždanog udara, podići razinu svjesnosti o prevenciji moždanog udara.

U 2021. i 2022. godini kampanja je usmjerena na podizanje svijesti o znacima moždanog udara i potrebi pravovremenog pristupa kvalitetnom liječenju moždanog udara.

Obilježavanjem ovog dana se također naglašava činjenica da je moguće spriječiti moždani udar, ali i postići oporavak oboljelih i povećati kvalitetu života ako znamo činjenice o moždanom udaru: uzrok i simptome,  kako smanjiti rizik, te ako uz to postoji odgovarajuća kvalitetna zdravstvena skrb, njega i potpora kao i okruženje koje potiče zdravo ponašanje.

Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi u dio mozga. Bez krvi, moždane ćelije mogu biti oštećene ili umrijeti. Utjecaj moždanog udara može biti kratkotrajan i dugotrajan, ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen i koliko brzo se liječi. Osobe koje su preživjele moždani udar mogu doživjeti širok spektar invaliditeta, uključujući poteškoće s pokretljivošću i govorom, kao i način na koji misle i osjećaju. Brz pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak. Ako uočite znakove moždanog udara, odmah pozovite hitnu pomoć. Moždani udar može uzrokovati trajna oštećenja, uključujući djelomičnu paralizu i oštećenje govora, razumijevanja i pamćenja. Globalno, 1 od 4 odrasle osobe starije od 25 godina doživiti će moždani udar tijekom svog života. Incidencija moždanog udara značajno raste s godinama, međutim više od 60% moždanog udara događa se osobama mlađim od 70 godina, a 16% onima ispod 50 godina.

Simptomi moždanog udara koji se mogu najlakše prepoznati su poremećaji govora, slabost i/ili utrnutost jedne strane tijela, potpun ili djelomičan gubitak vida te poremećaj koordinacije i ravnoteže.

Zdravstvena stanja koja povećavaju rizik od moždanog udara su: visoki krvni tlak, fibrilacija arterija (nepravilan rad srca), šećerna bolest, visoki kolesterol.

Način života koji pridonosi riziku od moždanog udara: pušenje, prekomjerna tjelesna težina,  neumjereno uživanje alkohola, nedovoljna tjelesna aktivnost, nezdrava prehrana, konzumiranje droga, stres. Na neke stvari ne možemo utjecati, ali na navike i način života možemo, zbog toga promijenimo način života i preventivno djelujmo na izbjegavanju moždanog udara.